Tahiti Infos
Tahiti Infos

Te Pō e te Ao




Taureàreà : te tau reàreà. Te tau no te ârearea e te òaòa. Te tau no te herehere. E tau te reira aita roa atu e fifi. Âhiri paì !

A piti àhuru matahiti i teie nei te haamataraa to ù fifi.

Ia riro te tamarii ei taureàreà, aita e faaararaa. E tupu tāùe noa. Te vai ra te riro mai mai te taata paari ra te huru, ua tupu ê na te huruhuru taa to te tahi, e mea tupu roa te tahi e te vai ra te poria tāùe mai. No te mea paha ua meùmeù to ù tino i te mii, faahapahia atu ra vau. I te fare haapiiraa, ua tūtuha noa mai terā mau vaha i te ìno no te faaôô, no te faaìno : « Fātī ! », « gros lard ! ». Terā te ìno tei tinai i to ù òaòa ! Te nā ô ra paì te parau « te taata menemene, e taata òaòa ». HAAVARE ! Aita vau i òaòa aè ! 
Ua au roa atu ra to ù oraraa mai te fēfē ra te huru. Ua òru i te pīrau ta ù i tāpoìpoì e te faaùnuaùna : mai te àtaàta. No te ravaì òre o to ù pūai, ua pārahi au i te hiti mai te mātaìtaì i te mau mea atoà ta ù i ère (mai te here o te hoê tamahine). Haamata atu ra to ù ora i te māmū, ua pau to ù reo no te auē i to ù taa òre e to ù riri. I roto i to ù òto, ua haamata vau i te faahinaaro, i te pohehae, i te amuamu, i te hae. I te hoèneraa to ù ààu, tae mai nei te manaò tei riro ei peeau no ù : te manaò e haapohe ia ù. E paì, o vai te mihi ia ù !

I te mau mahana atoà, te pō noa ta ù i tiaì no te haere i to ù Ao. E Ao no te hau, e Ao no te here mau, tauatini hoa tē òaòa i te fārerei ia ù. Eere i te moemoeā, e Ao mau terā. Aita e tino faahou, e au ra rā e tino mau ihoā to òe. I ô, aita e māuiui. Eere au i te maamaa no te mea ia hiti te mahana e hoì mai te māuiui.

I te hoê mahana, ua faaroo vau i te hoê òrometua i te parauraa e, e riro atoà te pāpaì ei rāveà no te tūpohe i te māuiui o te hoê taata. Ani atu ra vau i to ù Pāpā e mea nā hea ia pāpaì. Parau mai nei « no te pāpaì, a haamata nā mua », e ua haapārahi au i te manaò no te rapaau i to ù māuiui e teie reo hou : te pāpaì. Vai iho atu ra vau i te Ao ta ù i ìte no te pāpaì i te ora i roto i te ao e faaàti nei ia ù. I te taìraa te mata matamua tei taiò i to ù autā, ua ara te here tei faaahi i to ù ààu. Aita te ahi i tau,
hiti mai nei to ù peeau i mua ia ù. Aita i mauruuru. « Ei aha terā òaòa to òe ! ». Ua hōhoni mai, ua taataahi mai ia fati au. Ua òto vau i te òto te òre e roaa i te faanā, e e au ra e ua irihoa vau …
Vāhi atu ra te tipi i to ù ìri. Tahe atu ra te māuiui tei haapē ia ù. Ua riro vau i te Ao faatiàrua i te pō e te ao. Ua tae au i ô e ua hoì mai no te faaìte ia òe te mata e taiò nei : eiaha e tītau i te òaòa, a faatupu rā ia na. Ia nātua to òe oraraa e ia àti òe i te pōiri : pārahi. Te ànaàna huà mai te huà one noa ta òe e haapaò.

Piti àhuru matahiti i muri iho, te pātoì noa ra vau i te pohe. Ua pāhono te raì i taù mau pure : ua ìte au i te here e ua hōroà atoà vau i te ora. I teie mahana, ua hānere te tarià tei faaroo i to ù reo e ua hānere te taata tei hīmene i te mau parau ta ù i haapārahi.
Te ìmi noa ra rā to ù mata i te hau o te Pō e te Ao.
Tane Raapoto